Fildžan viška

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=355&Itemid=28

Sjećate li se onog osjećaja nakon što ste pogledali Schindlerovu listu? Suosjećanje, ekstremna tuga i pitanje kako je samo svijet dozvolio da dođe do nečega toliko strašnog? Sigurna sam da vas obuzme razmišljanje  kako se samo tih godina toliko mogla zamračiti ljudska svijest i postoje li u svima nama vrata koja kada prođemo napuštamo razum, ljudskost i empatiju?  Zločin tolike težine da možemo osjetiti njegove tone na svojim plućima pri same pomisli.Ali upravo danas se moramo prisjetiti. Danas moramo suosjećati. Holokaust označava genocid  6 milijuna Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata provedenog na području Europe pod nadzorom nacističkog režima Njemačke. U širem smislu on obuhvaća i genocid nad Romima, homoseksualcima, duševnim bolesnicima, političkim protivnicima i Jehovinim svjedocima.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=1

IN MEMORIAM

Srđan Aleksić 27.1.1993. – 27.1.2012.

"Bez ljudi kao što je Srđan Aleksić i njihovih herojskih djela, čovjek bi izgubio nadu u ljudskost a bez nje naš život ne bi imao smisla". poručili su svojevremno građani Sarajeva.

Počivaj u miru!

 ‘A što je bio Tito?’ pitao sam tijekom ispita na Filozofskom fakultetu krajem devedesetih. ‘Srbin!’ odgovorila je samouvjereno i odrješito studentica treće godine. Vjerojatno mi se na licu vidjelo iznenađenje jer se odmah ispravila: ‘Mmmmmmm, Jugoslaven!’ Pogledao sam u drugu studenticu. ‘Pa gdje je Kumrovec, tko tamo živi, što je bio Tito?’ ne vjerujući ni sam u ono što čujem. ‘Hrvat’, odgovorila je tiho, gotovo bojažljivo, kako se nekad izgovarala nacionalnost, ali ne zato što joj je devedesetih godina to bilo zazorno ili opasno, već zato što vjerojatno i sama bila iznenađena. ‘Ne bi se baš reklo’, spremno je odgovorila prva, misleći valjda da je to ideološki ispravan odgovor koji pegla sve probleme neznanja. Prva je kolegica nastavnica u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Vrckasta i simpatična, nisam uvjeren ni da danas posve razumije ono o čemu bi trebala predavati djeci.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=389&Itemid=1

Dr. Ivo Banac, ugledni američki profesor, jedan od, sigurno, najžešćih kritičara tuđmanizma i sadašnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, upitao je jednom: “Kako neko može biti demokrata i titoista?” Banac je ozbiljno, jer drugačije ne umije, pokušao saznati kako se u nekome mire dvije, po njemu, svemirom razdvojene krajnosti. Jer Banac, o čemu je pisao i pričao, dječaka sa Sutle smatra ravnim najgorim diktatorima najkrvavijeg stoljeća, onoga prošlog. Pitao je Banac navedeno nikoga drugog do splitskog pisca i novinara, osvjedočenog antifašistu i samim tim demokratu (fašisti, istina je, znaju zagovarati demokratske metode borbe, ali samo dok ne ojačaju dovoljno da mogu istrebljivati), Đermana Ćiću Senjanovića, a ovaj mu odgovorio jednom jedinom rječju: “Lako.”

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=388&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=355&Itemid=28

Iz baze 20 na Rogu sa vijećnicima Slovenije pošao je 9. novembra 1943. godine na Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu i Božidar Jakac, slikar i grafičar. Ovaj put kroz Belu Krajinu, preko Otočca, Srba, Livna, Bugojna do Jajca, umjetnik je bilježio u svoju skicirku. Danas više od stotinu crteža, skica, akvarela nastalih za vrijeme 40. dnevnog puta za Jajce i natrag, predstavljaju najdragocjeniju našu ratnu zbirku. Ali, od svih radova nastalih na ovom avnojevskom putu treba izdvojiti portret vrhovnog komandanta druga Tita koji je rađen u crvenoj kredi u Jajcu za vrijeme zasijedanja.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=387&Itemid=1

Fric Buh je šesdesetih godina, kao i mnogi drugi, trbuhom za kruhom otišao na rad u Njemačku. No i danas se ovaj, porijeklom Podunavski Nijemac, rado vraća u kraj u kojem je i odrastao, u Semberiju. "Ja sam zadovoljan. Najveće bogatstvo je zadovoljstvo. Zdravlje, pa zadovoljstvo. Ja sam zadovoljan ovim što imam. Voli, biti ćeš voljen," kaže Fric Buh, jedan od posljednjih Nijemaca u semberijskom  selu Glavičice. Proživljenih 68 godina donijele su mudrost kojom je pregurao burne godine europske povijesti. "Svaki čovjek svaki dan treba da bude malo pametniji. Ako sam danas napravio grešku, neću istu ponavljati sutra. Svaki čovjek čini greške, a najviše griješi onaj koji ništa ne radi. On neće nikad u životu ništa naučiti," mudruje Fric Buh.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=386&Itemid=1

Istaknuti sarajevski privrednik, politički funkcioner, sportista i antifašista Dragutin Braco Kosovac umro je sinoć u 88. godini u Sarajevu, potvrđeno je Feni iz SUBNOR-a. Kosovac je bio nosilac Partizanske spomenice 1941.-1945. i Ordena narodnog oslobođenja, za najveći doprinos u NOB-u.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=385&Itemid=1

Na današnji dan 1993. godine ubijen je Srđan Aleksić, pripadnik Vojske Republike Srpske. Ubili su ga pripadnici iste vojske kundacima pušaka  jer im se suprotstavio su htjeli su da ubiju njegovog sugrađanina, Bošnjaka iz Trebinja Alena Glavovića.
 
Kompletne članke možete pročitati na sljedećem linku:

http://www.fildzanviska.ba/clanak_572.htm